DONJA DUBRAVA



O najstarijim razdobljima povijesti današnjega zagrebačkog područja, pa tako i područja Donje Dubrave, svjedoče raznoliki arheološko-povijesni nalazi iz prapovijesnih i ilirsko-keltskih vremena.

U kasnoantičko doba, u prvim stoljećima poslije Krista, dok se nalazilo pod rimskom vlašću, to su područje nastanjivali Varciani, jedno od novoformiranih plemena toga vremena. Jugoistočno od današnjega grada Zagreba, nedaleko od Donje Dubrave, na lokaciji sadašnjega Šćitarjeva, punim se gradskim životom razvijala Andautonija, rimski municipij (grad sa samostalnom upravom) sagrađen po tipičnom obrascu rimske urbane arhitekture, a upravna nadležnost koja se prostirala i nad današnjim područjem Donje Dubrave. Stoga nije nikakvo čudo da je prigodom istraživanja terena u Donjoj Dubravi otkriveno i proučeno više arheoloških lokaliteta s nalazima ostataka života iz rimskog razdoblja. U Trnavi Resničkoj hrvatski je političar, književnik i povjesničar Ivan Kukuljević pl. Sakcinski, obavljajući prva arheološka iskapanja u Zagrebu, pronašao temelje rimskih građevina (1873.), a kako su se na tom mjestu križale ceste – od kamenoloma u Črnoj vodi (kod Markuševca) u pravcu Šćitarjeva i od Podsuseda i Stenjevca preko zagrebačkog područja do Bratovštine (današnja Vukomerečka cesta) i dalje prema istoku – čini se da je tu bio mansio, odmorište za putnike. Iste je godine otkopao i jedan tumul (zemljani ovalni humak – grob) noričko-panonskog tipa. U tom je naselju također pronađeno i brončano poprsje mladića iz 3. st. Na lokalitetu Dubrava – Remiza (prigodom gradnje novoga tramvajskog spremišta 1979.) pronađeni su ostaci spomenute rimske ceste koja je vodila od Črne vode prema Bratovštini i dalje prema Šćitarjevu i savskim pristaništima, a na mjestu današnje Auto-kuće Baotić otkopan je grob iz ranocarskog razdoblja (1-2. st.).

U 7. st., u vrijeme naleta barbarskih plemena, zajedno s propašću rimske vlasti nestaje i Andautonija i njeno značenje u ovim krajevima, a počinje naseljavanje Hrvata. Prva stalna hrvatska naselja na ovom prostoru nastaju u 10. stoljeću.

Sve do 13. st. područje Donje Dubrave potpadalo je pod CASTRUM ZAGRABIENSE, tj. Gradec. Od tog se vremena već spominju imena nekih današnjih naselja, a donedavnih sela kao što su Čulinec, Resnička Trnava, Resnički Gaj i Retkovec, u kojima su živjeli kmetovi zagrebačkog biskupa, Kaptola i kanonika. Osim uobičajenih seljačkih poslova i ispunjavanja kmetskih obveza, obavljali su i radove na osiguravanju od savskih poplava.

Naselje Dubrava nastaje na prostoru njegova današnjeg šireg središnjeg dijela (sjeverno i južno od ulice Dubrava) koji je bio nenastanjen i obrastao šumom – a kako se hrast nazivalo i dub, odatle kasnijem naselju i ime. Tu sve do četrdesetih godina 19. st. nema niti jednog stanovnika. Tada počinje raskršivanje i nastanjivanje Dubrave koja se prvi put nalazi na popisu naselja 1842. sa svega devet stanovnika u tri kuće, a 1862. iskršen je i pretvoren u oranice, livade i pašnjake znatan dio toga prostora (sjeverno i južno od glavne ceste uzduž potoka Štefanovca i Trnave), od kojega najveći dio pripada posjedu zagrebačkog Kaptola, a manji drže seljaci iz obližnjih sela. Južno, u Donjoj Dubravi, tada nema još niti jedne kuće. Tijekom druge polovice 19. st. broj stanovnika Dubrave lagano se povećava na 15-25.

U 19. st. čitavo je područje Donje Dubrave pripadalo općini Resnik. U Resniku je bilo i sjedište župe i osnovna škola.

Zemlja je tijekom 19. i u prvoj polovici 20. stoljeća postala individualno vlasništvo seljaka (kao posljedica raspadanja feudalno-kmetskih odnosa, kupovinama i agrarnom reformom). Sela se postupno šire, povećava se broj stanovnika, a drvene se kuće polako zamjenjuju zidanima.

Pred II. svjetski rat oblikuje se i širi, u njegovu današnjem jugozapadnom dijelu, novo naselje Dubrava koje se ubrzano pretvara u središte prema kojem gravitiraju sva okolna sela. Zagrebački Kaptol u Donjoj Dubravi provodi parcelaciju svoga posjeda koja se ovdje ne odvija u toj mjeri pravilno kao u Gornjoj Dubravi. Parcele prodaje privatnim vlasnicima, a prve kuće na njima podižu se tek 1937. U to se vrijeme formira i uređuje glavna ulica. Četrdesetih se godina gradi, prema regulatornoj osnovi, željezničarsko naselje (današnja Slavonska ulica – između Vukovarske i Osječke). Tek se uvođenjem tramvaja Dubrava jače povezuje s gradom.

Nakon II. svjetskog rata slijedi ubrzana gradnja, a osnovnu fizionomiju naselju određuje gradnja privatnih obiteljskih kuća.

Neposredno nakon rata na području današnje četvrti Donja Dubrava djeluju mjesni narodni odbori Čulinečka Dubrava, Resnički Gaj i Zagrebačka Dubrava. Potkraj 1947. područje MNO Zagrebačka Dubrava, koje svojim većim dijelom obuhvaća prostor Gradske četvrti Gornja Dubrava, pripojeno je Gradu Zagrebu, odnosno tadašnjem III. rajonu Maksimir. Dvije godine kasnije u sastav Grada ulaze i dijelovi područja mjesnih narodnih odbora Čulinečka Dubrava i Resnički Gaj. Od 1952. cijelo područje Donje Dubrave, zajedno s južnim dijelom Gornje Dubrave, pripada perifernoj gradskoj općini Dubrava. Godine 1955. osnovana je Općina Zagrebačka Dubrava za cijelo područje obiju današnjih susjednih četvrti te naselje Resnik koje je danas u sastavu Gradske četvrti Peščenica - Žitnjak. Ta je općina 1962. pripojena Općini Maksimir koja se, pak, 1967. spaja s drugim zagrebačkim općinama, čime Grad preuzima ulogu općine. Prigodom ponovnog osnivanja općina u gradu Zagrebu, 1974., područje Donje Dubrave ulazi u sastav Općine Dubrava koja se proteže praktički u istim granicama kao i Općina Zagrebačka Dubrava iz 1955., ali sada bez naselja Resnik. Općina Dubrava u tom obliku postoji do ukidanja općina u Gradu Zagrebu 31. prosinca 1990.

Do 1994. na području Donje Dubrave bilo je devet mjesnih zajednica: Čulinec, Donja Dubrava, “Ivan Mažuranić”, Novi Retkovec, Resnički Gaj, Poljanice, Stari Retkovec, “30. svibnja 1990.” i Trnava. Dijelovi područja bivših mjesnih zajednica Poljanice i Stari Retkovec, sjeverno od ulice Dubrava, danas su u sastavu Gradske četvrti Gornja Dubrava. Gradskoj četvrti Donja Dubrava pripada i manji dio bivše Mjesne zajednice Maksimirska naselja (istočna strana Mandlove ulice).





GORNJA DUBRAVA


Naselje Dubrava (danas najnapučeniji dio četvrti) u pisanim se dokumentima prvi put spominje 1842. kada u njemu živi samo devet stanovnika. Tijekom cijele druge polovice 19. stoljeća broj žitelja toga naselja nije bio veći od 25. Intenzivnije naseljavanje toga područja potaknuto je tridesetih godina prošloga stoljeća poznatom Janekovićevom parcelacijom nešto više od 200 jutara zemljišta na prostoru između današnje ulice Dubrava, Avenije Gojka Šuška, Oporovečke i Grižanske ulice. Tadašnji je zagrebački tisak tu parcelaciju i nastajanje novog naselja "Dubravnik" popratio sljedećim riječima: "Predstoje svi uvjeti da Dubravnik kraj Zagreba postane najljepše, najpravilnije i najzdravije naselje naše periferije, odnosno novoga grada, čija budućnost leži na istoku."

Novo se naselje prvih godina gradi vrlo sporo jer u to doba na tom prostoru još nema nikakve komunalne infrastrukture. (Tek 1935. samo neznatni dio Dubrave dobiva električnu rasvjetu.) Rast se naselja ubrzava nakon II. svjetskog rata, čemu je bitno pridonijela gradnja tramvajske pruge od Maksimira do Dubrave. Godine 1949. započela je gradnja Studentskoga grada. Istodobno se gradi i sve više malih obiteljskih kuća. Tih je godina sagrađena i Pionirska željeznica koja je, pružajući se dolinom potoka Trnava od Studentskoga grada do Slanovca i susjedne Markuševačke Trnave, povezivala dio podsljemenskih naselja s novonastajućim središtem toga prostora.

Za razliku od užeg područja Dubrave, ako je suditi prema skromnim arheološkim nalazima, dijelovi podsljemenskog područja današnje gradske četvrti bili su nastanjeni već na početku naše ere. U pisanim dokumentima iz 13. i 14. stoljeća po prvi se put spominju najstarija naselja na tom prostoru, smještena na crkvenom posjedu: Čučerje (1201.), Oporovec (1217.), Branovec, Žugovec, Dankovec, Jalševec (1328.), Miroševec, Novaki i Novoselec (1334.). Granešina se spominje u 16. stoljeću, a tijekom 17. i 18. stoljeća još i Medvedski breg, Slanovec i Trstenik. U 19. stoljeću cijelo je to područje bilo administrativno podijeljeno na dvije općine koje su pripadale Kotaru Zagreb. Sjedišta tih općina, ujedno i župa, bila su Čučerje i Granešina. Prema sadržaju katastarske mape iz 1862. to su tada još bila sela i zaseoci s ne više od po nekoliko desetaka stambenih, mahom drvenih zgrada. Tako je selo Čučerje u to vrijeme imalo zidanu crkvu i školu, još četiri zidane zgrade i trideset gospodarstava razasutih po brežuljcima. Granešina pak tada ima dvadesetak stambenih zgrada, od kojih su samo tri zidane. U svim selima i zaseocima toga prostora 1869. živjelo je 3.600, a 1931. (u vrijeme nastajanja naselja Dubrava) – 6.600 stanovnika.

Godine 1971. ukupan broj stanovnika na području današnje Gornje Dubrave već je dosegao približno polovicu sadašnjega. No, za razliku od ne tako davna vremena prije toga, sada već tri četvrtine građana stanuje na užem prostoru Dubrave, a ukupno pučanstvo podsljemenskih naselja još ne doseže 8.000. Iznimno intenzivno naseljavanje na ovo područje ljudi, praktički sa cijelog prostora bivše Jugoslavije, nastavlja se sve do danas.

Iako je Gornja Dubrava oduvijek bila ponajprije rezidencijalna četvrt ili “spavaonica”, tijekom druge polovice prošloga stoljeća pročula se i po karakteristi?nim gospodarskim aktivnostima. U Studentskom je gradu nekoliko desetljeća radila Tvornica autobusa Zagreb, a koji kilometar zapadnije još i danas rade glasoviti Jadran-film i Croatia records (nekadašnji Jugoton). U Dubravi tradicionalno jako privatno poduzetništvo, posebice u trgovini i uslugama, u najnovije vrijeme doživljava izrazitu ekspanziju.

Na današnjem području Gradske četvrti Gornja Dubrava do 1994. je postojalo 17 mjesnih zajednica: Branovec-Jalševec, Čučerje, Dankovec, Dubec, Dubrava-Središte, Gornja Dubrava, Granešina, Granešinski Novaki, Klaka, Miroševec, Novoselec, Oporovec, Poljanice, Stari Retkovec, Studentski grad, Trnovčica i Zeleni brijeg. Dijelovi područja bivših mjesnih zajednica Poljanice i Stari Retkovec, južno od ulice Dubrava, pripadaju Gradskoj četvrti Donja Dubrava, dok Gradska četvrt Gornja Dubrava obuhvaća i manje dijelove nekadašnjih Mjesnih zajednica Maksimirska naselja (dio Avenije Gojka Šuška) i Markuševec (dio ulice Štefanovec).

Prije II. svjetskog rata naselje Dubrava administrativno je pripadalo općini Sesvete. Nakon rata na području današnje gradske četvrti Gornja Dubrava, osim područja Dupca, djeluju mjesni narodni odbori Čučerje, Degidovec, Granešina, Miroševec i Zagrebačka Dubrava, svi u sastavu Kotara Zagreb. Područje kasnije mjesne zajednice Dubec tada pripada Mjesnom narodnom odboru Sesvete, također u sastavu Kotara Zagreb. Već potkraj 1947. područje MNO Zagrebačka Dubrava pripojeno je Gradu Zagrebu, a dvije godine kasnije dijelom Grada Zagreba postao je i dio područja MNO Granešina. Na tom, južnom dijelu područja Gornje Dubrave 1951. je oformljen XI. rajon Grada Zagreba. Nakon ukidanja rajona, 1952., na prostoru Gornje Dubrave egzistiraju dvije općine: Dubrava kao periferna općina u okviru Grada Zagreba i Granešina kao općina u Kotaru Zagreb. Općina Dubrava već u to vrijeme obuhvaća i cijelo područje današnje gradske četvrti Donja Dubrava. Područje Dupca tada je u sastavu Općine Sesvete i dalje u okviru Zagrebačkog kotara. Godine 1955. osnovana je Općina Zagrebačka Dubrava koja je obuhvaćala cijelu Gornju i Donju Dubravu, osim područja Dupca i naselje Resnik, sada u sastavu Gradske četvrti Peščenica – Žitnjak. Cijelo to područje 1962. postaje dijelom Općine Maksimir koja djeluje do spajanja svih dotadašnjih općina užega gradskog područja 1967. Područje Dupca, koje je i dalje u sastavu Općine Sesvete, jedini je dio prostora današnje Gornje Dubrave koji u razdoblju od 1967. do 1974. ostaje izvan granica Grada Zagreba kao jedinstvene općine. Od 1974. do 1990., odnosno do ukidanja općina u Gradu Zagrebu, postojala je Općina Dubrava koja se protezala na prostoru Općine Zagrebačka Dubrava iz 1955., ali bez područja naselja Resnik. Na početku osamdesetih godina sva su dotadašnja samostalna naselja na području Gornje Dubrave izgubila taj status i postala dijelovima grada Zagreba (kao naselja). Približno u isto vrijeme, Općina Sesvete priključuje se Gradskoj zajednici općina Zagreb pa se i područje Dupca vraća u upravno-teritorijalni okvir Grada Zagreba.




Čučerje

U vrijeme kada je zemlja bila glavna imovina, ugarsko-hrvatski kraljevi, počevši od Ladislava, različitim su darovnicama davali Zagrebačkoj biskupiji zemlju. Među tim posjedima bile su zemlje i sela smještena na sjeveroistočnom dijelu današnjeg Zagreba. Zemlju su bili dužni obrađivati stanovnici tih sela koji su kao kmetovi bili opterećeni nametima. Ukidanjem feudalnih odnosa 1848. postupno su se seljacima smanjivali nameti, ali su i dalje teško radili na zemlji. Darovnice od 13. do 14. stoljeća prvi su pisani dokumenti u kojima se spominju sela s ovog područja, a među prvima se u ispravi kralja Emerika iz 1201. spominje Čučerje. Središta ovoga kraja s vremenom je postalo Čučerje i Granešina gdje se grade raskošne crkve koje uz škole postaju središta organiziranog društvenog života. U Čučerju se nalazi crkva Pohoda Blažene Djevice Marije koja se gradila od 1728. do 1735. (prva crkva spominje se još 1334.).

Još su 1737. u Čučerju mušku djecu podučavali orguljaši, a prvi među njima bio je Janko Kuković. Godine 1835. prvi je put otvorena škola koja se nalazila u crkvenoj zgradi gdje se skupljala desetina. Učitelj je bio školnik-orguljaš Gjuro pl. Celinić, a podučavao je čitanje, pisanje, računanje i vjeronauk. Nova svjetovna škola otvorena je 1859. godine, a danas Čučerje ima suvremeno uređenu školu. vecernji.hr




Ledena Bajka u Dubravi

0160 Ledena Bajka Dubrava Smal

Podjeli

Narodno sveučilište Dubrava

  • Kazališna predstava: Debitanti

    Jan 17, 2019 | 13:16 pm

    Kazališna predstava Kerekesh teatra: DEBITANTI u sklopu projekta Kazalište za mene – participativna kultura predgrađa Srijeda, 30. 1. 2019. u 19 sati u maloj dvorani Kulturnog centra u Dubravi Preuzimanje...

  • Izložba Tatjane Malešević

    Jan 9, 2019 | 13:25 pm

    U Galeriji Vladimir Filakovac, Dubrava 51 a, otvara se 14. siječnja u 19 sati retrospektivna izložba crteža i slika TATJANE MALEŠEVIĆ pod nazivom "Šutnja". Izložba je otvorena do 7. veljače 2019., radnim danom od 10 do 20 sati. Ulaz je[…]

  • OBAVIJEST! Početak nastave Škole crtanog filma Dubrava

    Jan 8, 2019 | 13:31 pm

    Obavijest svim polaznicima Škole crtanog filma Dubrava! Redovita nastava Škole crtanog filma Dubrava počinje 12. siječnja po rasporedu: 9:00 – 11:00 – početnici 11:15 – 14:00 – napredni

TAEKWONDO KLUB DUBRAVA

  • KADETSKO PRVENSTVO EUROPE 2018.

    Dec 4, 2018 | 10:11 am

    U španjolskom turističkom gradiću Marina D’Or,  29.11.-02.12.2018., održano je Kadetsko prvenstvo Europe. Dio Hrvatske reprezentacije činili su i naši kadeti Gabriel Jereb (-45 kg) i Luka Prelog (+65 kg) Gabriel je nakon pobjede nad armencem zaustavljen od predstavnika Cipra. Luka  je[…]

  • DORIS POLE PRVAKINJA EUROPE DO 21 GODINU

    Nov 10, 2018 | 08:21 am

    08.11.2018 prvog dana prvenstva Europe za seniore do 21 godinu, naša Doris Pole je nanizala pet pobjeda i postala prvakinja Europe. Prva dva meča, protiv Turske i Španjolske završila su prekidom dok su ostala tri meča bila vrlo napeta i[…]

  • KVALIFIKACIJSKI TURNIR ZA GRAND SLAM U PROSINCU 2018.

    Nov 4, 2018 | 18:25 pm

    U kineskom gradu Wuxi, 25.-28.10.2018.  održan je  drugi kvalifikacijski turnir za finalni Grand Slam i to je turnir G2 statusa. Finalni Grand Slam održava se u istom gradu 9. do 16. prosinca. Ovo je bilo  vrlo zanimljivo natjecanje za naše[…]

Nogometni Klub Dubrava Tim Kabel

  • Dubravaši startali u pripreme za nastavak sezone…

    Jan 14, 2019 | 18:27 pm

    Nogometaši Dubrave Tim kabel započeli su pripreme za nastavak sezone u 3.HNL Zapad. Na prvom okupljanju na Grana Klaki nije bilo trenera Igora Cvitanovića koji je bolestan, a prve treninge u njegovom odsustvu voditi će asistenti Goran Dasović i Saša[…]

  • U ponedjeljak početak priprema…

    Jan 11, 2019 | 20:37 pm

    U ponedjeljak, 14.siječnja u 17 sati zakazano je prvo okupljanje nogometaša Dubrave Tim kabel na početku priprema za nastavak sezone. Trener Igor Cvitanović okupit će igrače na koje računa u proljetnom dijelu sezone.

  • U veljači I.Memorijal ”Drago Parać”…

    Dec 14, 2018 | 09:04 am

    Nogometi klub Dubrava Tim kabel će na terenu s umjetnom travom SRC Grana Klaka od 5. – 17. veljače organizirati I.Memorijalni turnir ”Drago Parać” u spomen na svog istaknutog dužnosnika koji je preminuo u rujnu ove godine. Na turniru će[…]

RUKOMETNI KLUB DUBRAVA ZAGREB

  • Premijer liga : VEPROVI OČEKIVANO BOLJI OD DABROVA

    Nov 25, 2018 | 23:00 pm

    DUBRAVA  36 : 32  VARAŽDIN   U 9.kolu Premijer lige vodeći sastav prvenstva Dubrava, pobijedila je GRK Varaždin 1930 rezultatom 36:32, poluvrijeme 19:15. Na početku utakmice rezultat je do 16. minute bio […]

  • Premijer liga : POBJEDA U RIJECI

    Oct 15, 2018 | 23:00 pm

    ZAMET  25 : 29  DUBRAVA   U 4. kolu Premijer lige ove su nedjelje u Centru Zamet utakmicu odigrali RK Zamet i RK Dubrava. Rezultatom 25:29 pobjedu je odnijela Dubrava. […]

  • EHF Cup : POBJEDA NEDOVOLJNA ZA PROLAZ

    Sep 9, 2018 | 23:00 pm

    HAFNARFJORDUR  30: 32  DUBRAVA   U prvom pretkolu EHF kupa rukometaši Dubrave izvukli su za protivnika islandski Hafnarfjördur. U prvom susretu koji se odigrao u Zagrebu, Dubrava je upisala poraz 29:33, […]

Plivački Klub Dubrava

Streličarski klub Dubrava

  • Dec 26, 2018 | 16:47 pm

  • Umro je Ziatko Glavanović – GLAVIR

    Dec 11, 2018 | 15:44 pm

    U Zagrebu je noćas, u dobi od 85 godina preminuo istaknuti hrvatski sportaš, streličar, doajen streličarstva gospodin Zlatko Glavanović. Bio je dugo godina predsjednik SK Dubrava, predsjednik Zagrebačkog streličarskog saveza, kao i doživotni počasni predsjednik Zagrebačkog streličarskog saveza. Predstavljao je[…]

  • Nov 30, 2018 | 18:26 pm

    ZIMSKO TRENIRANJE 2018.godina Treninzi će se odvijati: utorkom,petkom ( 21.00 – 22.15 sati) i subotom (18.00 – 19.30 sati ) Mjesto održavanja treninga je osnovna škola Ante Starčević, Ul. Leopolda Mandića 55 ulaz kod sportske dvorane,velika željezna vrata.

Biciklistički klub Ciklus

  • CX Jazbina by BK Ciklus

    Nov 12, 2018 | 17:28 pm

    Sve je prekrasno!!! a tako je i bilo ovaj vikend na brani Jazbina nešto dalje od kultne Dotrščine, proljetnih dvadesetak stupnjeva i hladno blato, dovoljno da se šesdesetak vozača propisno uneredi. Rezultati

  • REZULTATI ZGXC – MTB uspon Nacionalno prvenstvo 2018

    Oct 1, 2018 | 08:34 am

    Hvala svima na dolasku!!! Ovaj vikend bio je vrlo živ, centar događanja bio je sam vrh tj. Sljeme kod tornja. Prohladno no sunčano vrijeme skupilo je više od stotinjak natjecatelja na ovogodišnjem prvenstvu Hrvatske u MTB usponu, kao što je[…]

  • ZGXC – MTB uspon Nacionalno prvenstvo 2018

    Sep 25, 2018 | 08:19 am

    ZGXC MTB USPON – NACIONALNO PRVENSTVO 2018. uz NP ovo je i OTVORENA REKREATIVNA UTRKA U MTB USPONU te mogu nastupiti svi sukladno raspisu Kada : 30.9.2018. od 11:00h Gdje : Ulica Pustodol, početak makadama kod znaka Ulaz u Park Prirode[…]

Sesvete Online

  • Horvatov pohod

    Jan 12, 2019 | 07:42 am

    Planinarsko društvo “Lipa” u nedjelju, 13. siječnja organizira HORVATOV POHOD, tradicionalni zimski planinarski pohod s hodanjem od središta Sesveta do planinarskog doma na Lipi. To je prvo veće druženje planinara u novoj godini na istočnom dijelu Medvednice Ovaj se pohod[…]

  • Monodrama: Kužiš, stari moj

    Jan 6, 2019 | 16:27 pm

    Legendarna predstava / monodrama jedna od najgledanijih, najdulje izvođenih predstava s preko 1000 izvođenja! Nastala po knjizi Zvonimira Majdaka. Predstava oslikava fakinski Zagreb 70-tih godina prošlog stoljeća, neke bolje dane kada je prijateljstvo bilo jače od novca. Glavni lik Glista[…]

  • Svinjogojska farma povijest

    Dec 30, 2018 | 11:12 am

    Plodovi zemlje donose dio povijesti o nastanku svinjogojske farme u Sesvetama. Svinjogojska farma napravljena je u Sesvetama 1966. godine.