U Galeriji Kontrast, Dubrava 51 a, održat će se 2. studenoga u 19 sati izložba kolaža Branke Hlevnjak pod nazivom “Memorabilije”.

Izložba će biti otvorena do 26. studenoga 2026., radnim danom od 10 do 20 sati.

Ulaz je besplatan.

MEMORABILIJE – 1975.-2025.

Najčešći oblik bilježenja osobnog odnosa prema ljudima i događajima jest dnevnik. Moji su dnevnici bili isječci iz tiska. Danas su to tragovi zaustavljenog vremena. Stvarala sam osobni odnos prema člancima i prilozima u „Vjesniku“ i „Večernjem listu“, „Čovjeku i prostoru“, američkom časopisu „Pregled“ (koji se besplatno dijelio u njihovom prostoru na Zrinjevcu). Časopis „Start“ naročito je obilovao izvrsnim prilozima, ali bili su tu i „Bazar“, „Duga“, „Svijet“, „Studio“, „Danas“ i razni kalendari s lijepim reprodukcijama, do kojih se nekad jako držalo. Sve što me zanimalo u tom tisku izdvajala sam i sačuvala te isječke.

Kroz pedeset godina toga se nakupilo i došao je dan čišćenja. Nisam imala srca baciti sve te meni bitne trenutke proteklog vremena. Čitajući i listajući ih ponovo, ušla sam u vremeplov koji me oduševio. Prepoznavala sam svaku sliku i informaciju. Izrezivala sam ono najbitnije i počela slagati kolaže. Bila je to tako radosna igra slaganja memorabilija okruženja u kojem sam aktivno sudjelovala u ulozi osobnog selektora.

Volim se provozati ovim kolažiranim vremeplovom u kojem ima i moga udjela u pisanju povijesti „Francka“, asistiranja Miri Vuci i Josipu Diminiću u Ljetnoj kiparskoj školi u Vrsaru, pisanju monografija o Zorki Sever, Hrvatskoj antiratnoj fotografiji, Ljudevitu i Đuri Griesbachu, prvom susretu s računalnim/kompjutorskim crtanjem u Barco Graphisu u Gentu, gdje sam bila kao generalna tajnica Zgrafa 6; suradnja s Dragutinom Kišom na izložbi „Parkovi budućnosti“ i „Baltazar grad“, moji studentski zapisi i još stotinu sličnih događaja čije su se sličice u segmentima našle u ovim kolažima. To je moj osobni izbor znamenitosti koje su se pojavljivale u medijima ili sam sama doprinosila tome.

Shvatila sam da su ovi kolaži stranice mog dnevnika, da je to dio mene, da je to čak i neka vrsta autoportreta. Jer sve su me te slike i informacije indirektno formirale, usjecale su se u moju memoriju, utjecale na moje stavove, kriterije. Slažem se s V. D. Trokutom koji je tvrdio da je čuvanje memorije naj-bitnija misija u životu. Bez toga ne postoje identiteti. Sjećanje i stvaranje, to je život. Da, prvo sjećanje, jer se svojim stvaranjem ubacujemo u davno već započetu spiralnu vrtnju civilizacije.

Branka Hlevnjak

Popis izloženih radova:
1. – 22. Iz ciklusa Memorabilije, 2025./2026., kolaž/papir, 50×70 cm

Branka Hlevnjak rođena je 18. studenoga 1948. godine u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirala je 1973. godine na Odsjeku za povijest umjetnosti te talijanski jezik i književnost, a 2004. godine na istom je fakultetu magistrirala povijest umjetnosti. Od 1973. godine javno djeluje kao likovna kritičarka na televiziji i radiju te objavljuje u novinama, tjednicima, stručnim i znanstvenim časopisima te na web-portalima. Redovito je pisala za dvotjednik za kulturu Oko (do njegova gašenja), a likovne kritike i priloge objavljivala je i za Radio Zagreb (Kultura petkom), Vjesnik, Večernji list, Polet (pod pseudonimom Ita Habek), Život umjetnosti, Stripforum, Peristil, Jet Set, Playboy, Kaj, Ljetopis Velike Gorice, Časopis Floraarta, Maticu hrvatskih iseljenika, Konturu, Hrvatsko slovo i druge medije. Autorica je brojnih scenarija za TV emisije o likovnim umjetnicima. Radila je kao viša predavačica Povijesti dizajna na Visokoj školi Agora te kao kolumnistica lista Oko (za područje fotografije) i Hrvatskog slova (za likovna događanja). Osnovala je Galeriju „Prozori“ te vodila Galeriju „Događanja“ (s Vedranom Kršinić) i ljetnu Galeriju „Juraj Dalmatinac“ u Osoru. U Galeriji „Događanja“ djelovala je organizacijski i autorski u njezinim proširenim prostorima djelovanja (oglasni stupovi-kišobrani, strip-znak Nade Orel, reljef Mladenci Ivana Lesiaka, Putokaz Milene Lah, Munja Dore Kovačević, izložbe Likovni i proizvodni radnik o zaštiti na radu, Industrijsko oblikovanje u 50 zagrebačkih OUR-a, Radničko stvaralaštvo, Dječja igrališta, Moda, Vezena slika u suradnji s tvornicom konca UNITAS, mural u Kosorovoj, Park Malog princa Nade Orel itd.). Od 1983. do 1988. godine s Dragutinom Kovačevićem pokreće projekt „Autorska čestitka“. Organizirala je i otvarala brojne samostalne, skupne i problemske izložbe te retrospektive u Zagrebu, Osoru, Krapini, Dubrovniku, Daruvaru, Vrbovcu, Malom Lošinju, Čakovcu, Varaždinu, Bjelovaru, Slavonskom Brodu, Pečuhu, Samoboru, Bratislavi, Kijevu, Nerezinama i drugim gradovima. Objavila je više od 2000 likovnih kritika, eseja, osvrta i znanstvenih studija u dnevnom i periodičnom tisku te znanstvenim časopisima. Od 1990. godine djeluje kao samostalna likovna kritičarka i znanstvena istraživačica. Autorica je više od 40 monografija na temu ilustracije, fotografije, dizajna, primijenjene umje-tnosti i karikature. Aktivno sudjeluje na stručnim skupovima. Obnašala je razne uredničke (časopisi Kontura, Kerempuh) i predstavničke dužnosti (predsjednica 25. zagrebačkog salona, generalna tajnica Zgrafa 6 itd.) te održala niz javnih predavanja. Članica je umjetničkih savjeta i žirija te poticajnog odbora za Aleju skulptura na Savskom nasipu. Odlikovana je 1999. godine Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Dobitnica je ULUPUH-ove nagrade za zasluge u promicanju primijenjene umjetnosti i dizajna, Godišnje nagrade ULUPUH-a za publikaciju Drago Turina – scenograf (2014.) te Godišnje nagrade za publikaciju Design ili umjetnost naša svagdašnja (2019.). Članica je ULUPUH-a i HZSU-a.

*Centar kulture Dubrava zadržava pravo izmjene programa.

Izvor: Centar kulture Dubrava