U Fotogaleriji Dubrava, Dubrava 51 a, održat će se 19. listopada u 19 sati izložba Srećka Budeka pod nazivom “Mijene Dubrave”.

Izložba je otvorena do 19. studenoga 2026., radnim danom od 10 do 20 sati.

Ulaz je besplatan.


Srećko Budek, fotografska viđenja

Glavninu fotografskog opusa Srećka Budeka, sadržajem i brojem, predstavljaju dokumentarne fotografije muzejskih predmeta. Ime mu je upisano u impresume brojnih muzejskih izdanja: relevantnih kataloga izložbi, monografija, zbornika i časopisa, na čijim stranicama njegove fotografije stoje u afirmativnom i partnerskom suodnosu sa stručnim kustoskim tekstovima, najčešće u obradi i prezentaciji odabrane baštinske teme.
Budekovom muzejskom radu ranih devedesetih godina prethodio je fotografski angažman u jednoj zagrebačkoj bolnici. Okružen medicinskim uređajima, okušao se i u umjetničkoj rendgenskoj i mikroskopskoj fotografiji. Iako je izveo tek neznatan broj probnih radova, ovo, možemo reći, eksperimentiranje doprinijelo je kvaliteti Budekove fotografske pragme u smislu razvijanja sposobnosti sagledavanja i otkrivanja unutarnjeg u snimanim predmetima.
Za nova fotografska viđenja Budek privremeno napušta svoj fotografski atelijer i s kamerom odlazi u eksterijer, snima u Dubravi, Dubrovniku pokraj Zagreba, kako će ju prije skoro sto godina osloviti Rado Hribar, pokretač njezina urbanističkog razvoja.
Pogledom kritičnog promatrača bira i snima primjere iz skoro stoljetnog procesa izgradnje i uređenja Dubrave. Na principu kontrasta razrađuje temu i gradi kompoziciju. Odabire prostore po načelu: zemlja ili asfalt, drvo ili beton, prošlost ili sadašnjost. Od (ex) ruralnih drvenih kuća, slaganih od drvenih greda, planjki, ukopanih u zemljanu podlogu i nastalih u prošlim stoljećima, preko urbanih ciglenih, pretežno obiteljskih kuća do suvremenih arhitektonskih zdanja, stambenih blokova, bolnica, škola, trgovačkih centara od betona i čelika s armiranim stupovima, čvrsto ustoličenih na asfaltu. Svjedoči i o preklapanju ili suživotu starog i novog, gdje prošlost uzmiče pred sadašnjošću. Objektivno prezentira mijene prostora, jer je fotorealizam temeljni Budekov kredo. Ipak, uočavamo decentnu razliku: u prikazima suvremenih ambijenata činjenično bilježi objekte i prostore, a kod zdanja iz prošlosti, kao reminiscencija, javljaju se elementi poetskog realizma. Suzdržana nostalgija tiho se oglašava kroz ozračje praznine i napuštenosti, u detaljima poput presušene i zahrđale pumpe za vodu ili urušenog krova drvene kuće (a više nema ni cimermana ni šlosera za njihov popravak). Srećko je odrastao u idiličnom podsljemenskom naselju koje se danas polako transformira u elitnu lokaciju s novoizgrađenim urbanim vilama, možda i stoga slutimo sjetu u ovim fotografijama.
I u prikazima suvremenih ambijenata Budek će rijetko snimiti stanovnike i posjetitelje Dubrave, od onih javno znanih osoba poput sportaša olimpijaca, glazbenika, „Prljavaca“, do onih anonimnih stanovnika koji žive Dubravu. Djelomično je to slika urbane otuđenosti, pokazatelj elemenata razvoja zagrebačke Dubrave od pregrađa do grada [1]. Ili Budekov podsvjestan izbor, jer se godinama u svojem fotografskom atelijeru druži s neživima – kipovima, slikama, umjetničkim predmetima, pa je i ovaj put ostao u sferi artefakta.

Dubravka Osrečki Jakelić

[1] Katalog izložbe Zagrebačka Dubrava od predgrađa do grada, Muzej grada Zagreba, Zagreb, 2017.


Srećko Budek (Zagreb, 1964.) završio je Školu primijenjene umjetnosti u Zagrebu, Odjel fotografije, 1983 godine. Nakon završene srednje škole radio kao fotoreporter. Od 1996. godine zaposlen je u Muzeju za umjetnost i obrt na mjestu voditelja fotografskog atelijera. Autor je fotografija u brojnim izložbenim katalozima MUO-a. Fotografije su mu objavljene i u katalozima drugih hrvatskih muzeja te u publikacijama poput Venecijanskog bijenala 1997. i izložbe EXPO ’98. u Lisabonu. Suradnik je Muzeja Hrvatskog zagorja i Muzeja grada Zagreba. Izlaže na skupnim i samostalnim izložbama. Član je ULUPUH-a. Živi u Zagrebu.


Samostalne izložbe
2000. Ulomci vremena, Kulturni informativni centar, Zagreb
2004. Otkrivanje potankosti, Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Zagreb
2007. Virtualno plemstvo, Muzej seljačkih buna Gornja Stubica / Dvor Veliki Tabor, Desinić
2016. Fotografske interpretacije baštinskih predmeta, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb
2026. Mijene Dubrave, Fotogalerija Dubrava, Zagreb


Popis izloženih radova
1. – 40. Dubrava, 2026., 30 x 40 cm, digitalni tisak, 2026.


*Centar kulture Dubrava zadržava pravo izmjene programa.


Izvor: Centar kulture Dubrava