Mala škola tradicijskih znanja poziva sve zainteresirane u tradicijske uskrsne radionice:
– Radionicu penganja jaja koju vodi Ivana Šarčević (Dubrovačko primorje)
– Radionicu izrade pisanica koju vodi Jelene Štefović (Špišić Bukovica, Virovitica)
U subotu 21. 3. 2026. od 10 do 13 sati u predvorju Kulturnog centra, Dubrava 51 a
Za djecu 10+ i odrasle
Prethodne predbilježbe su obavezne radi ograničenih mjesta u radionici.
Prijavite se na e-mail: [email protected]
Batik – tehnika slikanja voskom
Batik – tehnika slikanja voskom spada u najstarije metode ukrašavanja uskrsnih jaja posebno kod slavenskih naroda. Očuvana je do današnjih dana. Tehnika se izvodi pomoću vrućeg rastopljenog pčelinjeg voska koji se u brzim potezima nanosi najčešće na koru jaja pomoću pisaljke, koja je različita u pojedinim kulturnim sredinama (komad trsa loze, igla na štapiću drveta, napravljena pisaljka s bakrenom žicom ili lijevak od lima na dršci drveta). Ovisno o pisaljki, na prethodno kuhanom ili ispuhanom jajetu, ostaju tragovi voska stvarajući raznoliku ornamentiku (geometrijsku, vegetabilnu, zoomorfnu, uz natpise). Dok se pisanica piše, oslikava ili ukrašava, vosak je čitavo vrijeme podgrijavan na izvoru topline radi što boljih tragova kojim se stvaraju pojedini ornamenti ili motivi. U idućoj fazi bojenja, nekada prirodnim bojama, a danas kupovnim, koje se prethodno kuhaju u toploj vodi, vosak se topi i ostavlja trag u boji ljuski jajeta. U hrvatskim krajevima su tradicionalno postojale jednobojne pisanice, najčešće u nijansama crvene boje (dubrovačka okolica) i višebojne u nekoliko boja (npr. zaštićene crne međimurske pisanice). Bojanje se izvodi od svjetlije prema tamnijoj boji.
Penganje jaja je karakteristični tradicionalni uskrsni običaj dubrovačke okolice (Dubrovačko primorje, Župa Dubrovačka, Pelješac, Konavle). Ukrašena jednobojna crvena jaja batik tehnikom izvor su ljepote, posebnosti i ponosa obitelji odakle dolaze. Ornamentika prisutna na jajima uglavnom je geometrijska, vegetabilna, manje zoomorfna i antropomorfna. Svaki motiv (rozeta, svastika, križ, srce i dr.) ima svoju simboliku. Posebnost penganih jaja su tekstualne poruke koje se pišu uz pomoć pera ili penice. Njima se komunicira u zajednici jer sadržavaju pozdrave, čestitke i poruke na vlastitom dijalektu.
Malo jaje na dar dato; Ovo jaje palo s neba, baš u ruke kome treba; Sretan Uskrs moje zlato! Ruku možeš dati prijateljski svima, ali srce nemoj, samo iskrenima;
Pengano jaje, kao i u drugim dijelovima Hrvatske, predstavlja regal ili dar čime se sudjeluje i u crkvenom uskrsnom blagoslovu, međusobnoj razmjeni, posebno u običaju upoznavanja, zaljubljivanja, darivanja djeteta, prijatelja, rodbine, župnika, obitelji mladoženje itd.
Ornamentika na jajetu se najčešće izvodila pomoću alata koji se naziva penica, koji se sastojao od igle zabodene na štapiću, koja se umakala u vrući pčelinji vosak i kratkim potezima nanosio na jaje. Može se izvoditi i sa perom. Elementi motiva su najčešće bile točkice, crtice i zarezi, kojima se stvarala bogata tradicionalna ornamentika, a prenosila se ista stoljećima na generacije. Oslikano ili ukrašeno jaje kuhalo se u crvenoj boji luka, nekada davno u korijenu biljke broć, a u novije doba tekstilnom bojom.
Uskrsni doručak nosi se odavnina na blagoslov u košaricama, a uz pengana jaja košarica sadržava mladi sir, luk, sol, šunku i pinicu – slatki kruh. U naše doba pengana jaja postaju uskrsni simbol dubrovačkog kraja, stoga se različite izvedbe mogu naći na stolovima restorana i hotela, ali i suvenirskoj ponudi Dubrovnika.
Prigodne uskrsne radionice u okviru programa Mala škola tradicijskih znanja educiraju polaznike, najčešće djecu, mlade i roditelje o očuvanoj tradiciji uskrsnih običaja ukrašavanja jaja, koja su simbol Uskrsa, međusobnog darivanja, novog života i uskrsnuća. Želja nam je prenijeti i naučiti polaznike tradicijskim tehnikama izrade uskrsnog jajeta, poput ove stare batik-tehnike, koja je danas, zahvaljujući rijetkim čuvarima kulturne baštine, ostala očuvana i postala nematerijalno kulturno dobro Hrvatske.
*Centar kulture Dubrava zadržava pravo izmjene programa.
Izvor: ck-dubrava.hr
